Informacije dostupne na ovim stranicama namijenjene su zdravstvenim djelatnicima

Bubrežna anemija – kratak pregled

Epidemija bubrežne anemije se često previđa, iako se u budućnosti očekuje značajan porast broja oboljelih.

Što je anemija?

Anemija je definirana kao smanjenje broja eritrocita u cirkulaciji ispod određene vrijednosti. Opisuje se i kao niska koncentracija hemoglobina ili hematokrita1. Niska vrijednost hemoglobina dovodi do nedovoljne oksigenacije organa. Dijagnoza se postavlja krvnim pretragama, uspoređivanjem normalnih vrijednosti opće populacije.

Glavni uzroci anemije su1:

  • Nedovoljna proizvodnja eritrocita; često nazvana hipoproliferativna anemija; uključuje nedostatak željeza, kroničnu bolest bubrega (CKD) te anemiju uzrokovanu upalom uslijed neke kronične bolesti (kao što je reumatoidni artritis ili karcinom)
  • Gubitak krvi; anemija može biti posljedica velikog gubitka krvi uzrokovanog krvarenjem, upalom ili malignitetom, koji tijelo ne može nadoknaditi.
  • Propadanje eritrocita; brojna oboljenja, uključujući i genetske poremećaje, mogu dovesti do propadanja eritrocita, poremećene sinteze ili stvaranja abnormalnog hemoglobina. U ove bolesti spadaju talasemija i anemija srpastih stanica (sickle cell anemia). Bubrežnom anemijom se naziva anemija nastala kao posljedica CKD. Bubrežna anemija je gotovo neizbježna posljedica CKD budući da bubrezi imaju važnu ulogu u proizvodnji eritrocita, stanica zaduženih za transport kisika u tijelu. CKD je progresivno stanje koje karakterizira permanentno oštećenje bubrega te je često povezano s postepenim gubitkom bubrežne funkcije. Uzroci i posljedice CKD su detaljnije obrađene u sljedećem odjeljku.
 

Kako nastaje bubrežna anemija?

Posljedice bubrežne anemije

Izazovi u liječenju bubrežne anemije

Dodatni izvori informacija o bubrežnoj anemiji

Literatura

  1. NAAC (National Anemia Action Council) Anemia monograph. Available at http://anemia.org/professionals/monograph/ [Accessed December 2006].